Uvid u prometnu statistiku iz 1956. godine

Statistički podaci iz 1956. godine za Grad Zagreb daju nam uvid u stanje na cestama što se tiče broja i vrste vozila, ali i podatke o prometnim nesrećama.

Prema podacima, u Zagrebu je te godine bilo evidentirano ukupno 5 450 vozila. Od toga je 1606 osobnih vozila, 1712 motocikala, 1344 teretnjaka do 3,5 tona nosivosti, 361 teretnjak preko 3,5 tona nosivosti, 202 specijalna vozila (bolnička, vatrogasna, policijska i sl.), 133 autobusa te 92 traktora. Upisano je bilo 4059 profesionalnih vozača i 6764 vozača amatera među kojima je bilo 128 vozačica.

Porastom cestovnog prometa te je godine porastao i broj prometnih nesreća u odnosu na prijašnje razdoblje. No treba napomenuti kako je u prometnu sudjelovala mnogo već brojka vozila od navedenih registriranih jer su Zagrebom naravno prometovala i vozila koja su registrirana u nekom drugom gradu. Zabilježeno je 1956. godine 746 prometnih nesreća. Od toga broja preko polovice je bilo s materijalnom štetom, njih 381, dok su 34 nezgode završile s ljudskim žrtvama, a 331 nezgoda s teže ili lakše ozlijeđenima. Među 35 poginulih najviše je bilo pješaka (18). U 331 nezgodi povrijeđeno je ukupno 426 osoba, od toga 254 lakše, a 172 teže.

Najviše nezgoda dogodilo se u rujnu, a kada se gleda koji dan je bio „najopasniji“ statistika kaže subota. Čak 149 prometnih nezgoda dogodilo se tijekom subote. Nedjelja je pak najmirniji dan s najmanjim ukupnim brojem nesreća. Možda mislite da je najkritičnija bila vožnja noću, ali nije. Najviše nesreća zbilo se tijekom dana u vremenu od 10 do 16 sati, pri čemu ipak najviše između 12 i 14 h.

Ljudski faktor je najveći krivac za sve prometne nezgode. Nesreće su mahom izazivali vozači motornih vozila koji nisu poštivali prometne znakove, ali i pješaci zbog svoje neopreznosti. Najčešći grijesi vozača bili su prebrza vožnja, nepoštivanje prvenstva prolaza, nepravilno pretjecanje, alkohol, nepažnja i neiskustvo.

Tekst: Željka Radić diplomirani konzervator-restaurator
Fotografije: Saobračaj