Rješenja nagradnog testa iz 1960.

U nastavku donosimo rješenja nagradnog testa iz 1960. godine kojeg je proveo časopis "Vozač" u suradnji s Rafinerijom nafte Sisak, a kojeg smo se prošli tjedan prisjetili člankom "Provjerite svoje znanje".

Rješenja prenosimo u cijelosti, onako kako su bila i objavljena u broju 11-12 za studeni i prosinac 1960:

1. Oktanskim brojem se mjeri antidetonaciona sposobnost benzina, to jest njegova otpornost prema samopaljenju pri komprimiraniu gorive smjese u cilindru (stublini) motora.

2. Nosioci viših vrijednosti oktanskog broja su u prvom redu aromatski ugljikovodici i niži račvasti parafini, to jest takozvani izoparafini.

3. Za automobilske benzine upotrebljavaju se u laboratoriju dvije metode za određivanje oktanskog broja, i to istražna metoda s oznakama CFR-F-1 ili ASTM-D-908-55,

4. Oktanski broj na cesti određuje se pomoću starije metode »Uniontown«, dotjerane metode "Uniontown" i pomoću metode granične liniie. S dobrom približnošću se oktanski broj na cesti može izračunati iz motornog i istražnog oktanskog broja, pomoću računskih obrazaca do kojih se dolazi statističkim postupcima.

5. Za dizanie oktanskog broja upotrebljavaju se slijedeći aditivi:
- Tetra-etil-olovo (najrašireniji)
- Karbonil željeza (zastario)
- Metil-ciklopentadienil-mangan-trikarbonil
- Tetra-metil-olovo (nije spomenut u seriji članaka "Čarobni oktanski broj", jer predstavlja posljednju novost na poliu aditiva).

6. Glavna osobina tetra-etil-olova (TE0) je njegova sposobnost kočenja vala eksplozije gorive smjese u cilindru. Na temelju toga se TEO primjenjuje kao aditiv za povećanie antidetonantne otpornosti benzina. Čisto TEO je vrlo jak otrov, te treba izbjegavati udisanje njegovih para i prilike da se upija u kožu, čak i kad je u vrlo razrijeđenom stanju, kao što je to u motornom benzinu.

7. Etilizirani benzini se boje radi raspoznanja i upozorenja da sadrže tetra-etil-olovo koje je otrovno. U FNRJ se normalni benzin s oktanskim brojem 74 prema motornoj metodi (F-2) boji žuto, a super-benzini s oktanskim brojem 90 do 93 prema istražnoj metodi (F-1) boje se plavo. Super-benzin Rafinerije nafte Sisak pri izvozu u Austriju boji se zeleno. Razlika među njima je u antidetonantnoj otpornosti, koja se odražava u njihovim oktanskim brojevima:

8. Rafinerija nafte Sisak je svoj visoko-oktanski benzin nazvala "Super plavim 93", jer po evropskim mjerilima spada u klasu "super benzina", to jest ima uravnoteženu krivulju vrenja, što znači s jedne strane dovoljno lakih frakcija za lako paljenje, te dovoljno srednjih i teških (između 180 i 210°C) za miran rad pumpe za gorivo i zaštitu ventila; visoki oktanski broj (I0B = 93); te plavu boju radi raspoznavanja.

9. Jedini uredaji za proizvodnju visokooktanskog benzina u FNRJ postoje u Rafineriji nafte u Sisku. To je postrojenje za katalitičko krekovanje ulja s priključenim uređajima za obradu i doradu proizvoda krekovanja, među kojima katalitički benzin predstavlja 45 do 50%.

10. Postoji primarni benzin. To je derivat nafte koji se dobiva jednostavnom destilacijom. Kako na početku ovog stoljeća drugog benzina nije bilo, taj se destilat nazivao i osnovnim benzinom, što je uslijed kasnijeg razvoja postalo pogrešno i dovodi još i sada do zabune.

Proizvodi termičkog i katalitičkog krekovanja nose zajednički naziv "sekundarni benzini", a prema procesu proizvodnje obilježavaju se na primjer kao "krek-benzini", "reformat", "platformat" i slično.

Treću vrstu benzina čine proizvodi koji se dobivaju sintetički, polazeći od rafinerijskih plinova. To su "polimerizati" ili "poli-benzin" i "alkilat". Mješavina nekih od tih ili svih vrsta, prije dodavanja aditiva, naziva se "osnovnim benzinom".

Pošto se "osnovnom benzinu" primiješaju aditivi, na prirnjer: tetra-etil-olovo protiv lupanja, "antioksidant" i "DMD" proiiv stvaranja smola, "AFA-1"protiv korozije u stublini, ili "dimetil-formamid" protiv stvaranja leda u rasplinjaču, i specijalne boje topive u derivatima nafte, dobiva se gotovi "motorni benzin".

Tekst: Lovre Bilić mag.soc.