Razvoj javnog prometa

U razdoblju od 1956. do 1959. godine zabilježen je nagli razvoj javnog cestovnog prometa.

Prema ekonomskoj analizi o stanju sredstava i radu svih tvrtki sa područja Hrvatske vidljivo je kako je nabavna vrijednost osnovnih sredstava zabilježena na dan 31.12.1959. porasla za 110% u odnosu na stanje evidentirano 31.12.1956. godine. Posljedica je to bila nabavke novih transportnih kapaciteta. Daljnjom usporedbom vidljivo je kako je tijekom četiri godine zaposleno 47% više radne snage te povećan broj svih vozila za 48%, kao i ukupan prihod za 103%. Autobusni promet u tom periodu bilježi značajan porast, naročito zahvaljujući boljoj organizaciji i uvođenju stalnih međugradskih linija.

Nabavkom novih, modernijih, autobusa na gotovo svim relacijama preko 100km postignut je komfor putovanja na razini europskog. Za to je jednim dijelom zaslužna i domaća industrija, a većim dijelom izgradnja modernih cesta. Međutim, unatoč tome pritisak na željeznički promet još je uvijek bio velik jer su putnici neskloni promjenama izbjegavali iako je putovanje autobusom brže i povoljnije te je vozni red elastičniji. Sastav tadašnjeg autobusnog parka bio je podijeljen na vozila do 35 sjedišta (51%) i vozila od 35 do 50 sjedišta (49%).

Sastav autobusnog parka prema markama bio je prilično nepovoljan jer je bio formiran od preko 16 raznih svjetskih marki i 27 različitih tipova proizvodnje. To je uvelike kompliciralo održavanje i nabavku rezervnih dijelova od raznih proizvođača. Usprkos tome, u ovom četvetogodišnjem razdoblju ekonomski pokazatelji putničkog prometa pokazuju povećanje: 98% više prijeđenih kilometara, za 134% više prevezenih putnika i za 84% više ostvarenog ukupnog prihoda.

Kapaciteti teretnog prometa također su se povećavali iz godine u godinu. Povećanje nosivosti od ukupno 135% predstavlja godišnji porast u navedenom periodu od prosječno 34%. U pogledu sastava voznog parka prema markama situacija je nepovoljna kao i u slučaju autobusnog voznog parka. Preko 20 svjetskih marki i preko 500 raznih tipova vozila uvelike otežavaju i poskupljuju popravke, kao i usavršavanje radnika zaduženih za održavanje. Ukupno gledano teretni vozni park u Hrvatskoj u razdoblju od 1956. do 1959. bilježio je pozitivne ekonomske rezultate: za 108% više prijeđenih kilometara, za 91% više prevezenih tona tereta i za 152% više ukupnih prihoda.

Tekst: Natalija Borjan dipl.oec.
Fotografija: Vozač